Logopedija je znanstvena disciplina i struka koja se bavi proučavanjem i liječenjem poremećaja komunikacije, kao što su govorne smetnje, jezične smetnje, poteškoće u čitanju i pisanju, disleksija, disgrafija, disfazija, afazija, apraksija govora, afonija i druge smetnje povezane s komunikacijom. No postoji nekoliko zabluda o logopediji koje ćemo u ovome blogu razjasniti.

Moždani udar na svjetskoj je razini treći vodeći uzrok smrti i invaliditeta. Velikom broju ljudi koji su preboljeli moždani udar najveći problem predstavljaju teškoće u komunikaciji. A zašto do njih dolazi?

Ukoliko nakon moždanog udara primjetite da vaši mišići postaju ukočeni, zategnuti i stvaraju otpor pri pasivnom istezanju vrlo vjerojatno se radi o pojavi spastičnosti.

Broj djece i odraslih osoba koje trebaju pomoć logopeda u stalnom je porastu. Do logopedske terapije nije uvijek lako doći. Teleterapija je jednostavno i praktično rješenje.

U protekle dvije godine veliki dio svjetske populacije susreo se sa virusom COVID-19.

Jeste li znali da se logopedi ne bave samo ispravljanjem glasa „R“ i da njihov rad nije orijentiran isključivo na malu djecu?

Ravnotežu možemo definirati kao sposobnost tijela da održava stalan položaj prilikom djelovanja vanjskih sila na nju koju ostvaruje pomoću različitih organa i receptora. Sustav za održavanje ravnoteže je jako kompleksan i u njemu sudjeluju mnogi specifični mehanizmi.

Orofacijalna muskulatura ima važnu ulogu u izvođenju aktivnosti hranjenja, žvakanja, gutanja, govoru te facijalnoj ekspresiji. Iz tog razloga djeca sa oslabljenom muskulaturom imaju poteškoće sa hranjenjem, govorno jezične teškoće te poteškoće s kontrolom salivacije.

Osobe koje nakon različitih neuroloških oštećenja, a to je najčešće nakon pretrpljenih moždanih udara, traumatskih ozljeda mozga, ozljeda leđne moždine, tumora, oštećenja perifernih živaca i sl. kao posljedicu imaju plegiju ( potpunu kljenut živaca s potpunim gubitkom voljne funkcije jednog ili više ekstremiteta i nemogućnost izvođenja pokreta) ili parezu ( djelomičnu kljenut živaca sa slabošću izvođenja pokreta).

Dobro znano je da je hrana nešto bez čega ne možemo preživjeti, nešto što gradi naše tijelo te hrani naš mozak. Znamo da bez hrane ne možemo preživjeti duže od tjedan dana, te ako ne unosimo hranu s dovoljno nutritivne vrijednost da naš organizam slabi te da je podložan oboljenjima od raznih virusa, bakterija i bolesti.

Kompleks ramena, sastavljen od klavikule, lopatice i nadlaktične kosti, zamršena je te savršeno dizajnirana kombinacija četiri zgloba. Rame je jedan od najpokretljivijih zglobova u ljudskom tijelu te aktivno sudjeluje u funkciji ruke koja je nezaobilazna za aktivnosti svakodnevnog života. Ukoliko dođe do narušenog odnosa unutar struktura ramenog obruča povratno imamo ispad funkcije koja je vidljiva u nemogućnosti obavljanja određenih zadataka. Nažalost, narušena funkcija ramenog zgloba je učestala kod osoba koje su preživjele moždani udar. Ne samo da pacijenti imaju ispad funkcije nego rame predstavlja i najčešći izvor boli za preživjele.

Protekla godina u cijelosti je obavijena pandemijom koju je izazvala infekcija uzrokovana SARS-CoV-2 virusom. Od početnih izvješća koja su pristigla iz Kine COVID 19 je opisan kao infekcija koja najviše uzrokuje respiratorne komplikacije, no nedavna otkrića istaknula su sistemske učinke virusa, uključujući njegov potencijalni utjecaj na živčani sustav. Početna istraživanja vezana za COVID navode kako se oštećenja živčanog sustava događaju kod pacijenta koji su imali teži oblik navedene infekcije. Nadalje, nova saznanja nam govore drugačije te je iznimno važno i naglasiti kako su neurološke manifestacije zabilježene i kod bolesnika bez tipičnih simptoma COVID-a 19.

Moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti te jedan od glavnih uzroka demencije. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje više od 15.000 osoba dobije moždani udar. Oko 80.000 osoba živi s posljedicama moždanog udara. Broj osoba koje dožive moždani udar porast će čak za 34 % u idućih 15 do 20 godina. Ova promjena u demografskoj populaciji rezultirat će povećanim zahtjevima za zdravstvenim uslugama, jer moždani udar kod starijih ljudi često rezultira ozbiljnijim funkcionalnim deficitom.

Neurološka oštećenja nastala kao posljedica moždanog udara, ozljede kralježnične moždine, traumatske ozljede mozga, cerebralne paralize, multiple skleroze te ostala mogu značajno utjecati na mobilnost pacijenta, a mnogi pacijenti pogođeni ovim stanjima imaju i dugotrajno ili trajno oštećenje pokretljivosti. Osobe s ozljedom mozga, njihove obitelji i društvo u cjelini suočavaju se s dugotrajnijom onesposobljenosti i s brojnim zdravstvenim i socijalnim teškoćama.

Cerebralna paraliza je skupina poremećaja koja je opisana prije više stotina godina, no još uvijek nema jasnih stavova po pitanju iste. Brojni svjetski stručnjaci imaju različita mišljenja po pitanju nastanka cerebralne paralize kao i njene rehabilitacije. S obzirom na napretke medicine te neuroznanosti uvjereni smo kako će doći i do poboljšanja po pitanju smanjenja prevalencije cerebralne paralize kao i njene rehabilitacije.

Godinama, može se reći i stoljećima, ozljeda kralježnice bila je usko povezana s gubitkom života, ponekad odmah, a ponekad nakon određenog vremena nakon nastanka ozljede. Unatrag nekoliko desetaka godina, pristup liječenja te rehabilitacije pacijenata s ozljedom kralježnične moždine uvelike se promijenio.

O motoričkim govornim poremećajima već je bila riječ u našem prošlom blogu, a želite li saznati više o tome – na pravom ste mjestu.

Novi član tima Poliklinike Glavić, Darko Kraguljac, dr.med. specijalist fizikalne i rehabilitacijske medicine, u ovome BLOG-u će nam približiti zašto se koristi botulinski toxin i koje su indikacije za njega. Aplikacija Botulin toksina tip A, odnosno Botoxa, Xeomina povoljno djeluje na rezultate robotske neurorehabiliatcije kod djece i odraslih s cerebralnom paralizom, ali i kod ostalih kliničkih stanja koja za posljedicu imaju povišen mišični tonus odnsono spastičnost.